Kamis, 13 Agustus 2020

MEMORIA PASAZEM JOVEMTUDE 12 NOVEMBRO 1991

MEMORIA PASAZEM JOVEMTUDE 12 NOVEMBRO 1991:

Espírito Luta Nebé Mak Lori Liberdade Ba Timor Lorosa’e

 

 

Eskritór :

Pe. Carlito d’ Costa Araújo. O’Carm

Hela iha Komunidade Carmelita Saun Elias Hera-Dili

 

 

 “Idade mak tempu, tempu mak akontesementu no akontesementu mak istória nebé mak formadu husi trajedia-trajedia”. Ida ne’e mak puizia badak nebé mak ita bele dehan iha ninia sentido tebes hodi relembra fila fali akontesementu istóriku nebé mak akontese iha tinan 25 liu ba. Jovem barak mak fakar sira ran hodi luta ba dignidade soberania rai doben Timor Lorosa’e nebé mak ohin loron ita hot-hotu bele sente no goza ninia liberdade. Esperensia 12 Novembro 1991, sai hanesan istória ida nebé mak nunka lakon husi istória libertasaun rai doben ida ne’e. Jovem atus ba atus mak hola parte iha “Masacre da Santa Cruz”, iha loron ida deit, no menutu badak nia laran, rai doben ida ne’e lakon ninia as’swain joventude nebé mak luta hasoru injustisa no okupasaun husi nasaun Indonesia, nebé ho espíritu ida deit mak hakarak lori rai Timor Lorosa’e ba liberdade-ukun rasik-án.

Loke nodi relembra fila fali memoria Espíritu luta ba liberdade nasaun ida ne’e mak mósu husi jovem sira iha tempu nebá, ita bele dehan katak sakrifisiu domin nebé extra-ordinario ba Timor Leste, tamba iha situasaun persekusaun, injustisa, ameasa no teror nia laran jovem sira nia esperansa ba liberdade rai doben Timor Lorosa’e nafatin lakan hanesan ahi-oan nebé mak sunu Espíritu luta ba libertasaun nian. Iha akontesementu nebá jovem barak mak sai martir, sira nebé laiha sala ne’e sakrifika sira-án liu husi sira nia ran nebé nakfakar hodi halakan nafatin espíritu luta ba liberdade nasaun ida ne’e nebé tó ikus realiza dunik.

Liu husi esperensia Masacre da Santa Cruz nebé mak akontese, loke mundu internasionais nia matan hodi foti ulun haré mai rai kiik-oan Timor Lorosa’e nebé lakon tiha iha entré nasaun Indonesia no Australia nia le’et. Hakilar no mate-wen nebé naksulik loke ema hot-hotu nia matan hodi haré realidade polítika nebé akontese iha rai kiik-oan ida ne’e. Partisipasaun jovemtude iha luta ba ukun rasik-án nasaun ida ne’e ita bele dehan katak, konta la hotu. Ho maneira oi-oin mak sira luta no sakrifika sira nia-án hodi funu hasoru injustisa, violensia direitu úmanu, intimidasaun, terror nebé mai husi soldadu no militar Indonesia nian nebé ho kruel tebes hadi halakon moris husi jovem sira nebé mak laiha sala.

Espíritu ida nebé ita nia as’swain joventude sira hatudu iha tempu luta ba liberdade agora sai deit istória no memoria ida deit ona, wainhira ita halo comparasaun ho Espíritu jovemtude agora iha nasaun ida ne’e. Wainhira ita hakiduk ba kotuk hodi halo konta ba experensia partisipasaun husi jovem sira depois ukun rasik-an, ita bele dehan seidauk iha ninia ponto positivo nebé mak sufisiente ona hodi luta ba dezemvolvimento nasaun ida ne’e nian. Experensia barak nebé mak hatudu katak, partisipasaun jovem iha ukun rasik-an ida ne’e seidauk maksimu, dalabarak liu realidade hatudu katak partisipaun barak liu husi jovem mak, sira lakon tempu barak liu hodi goza deit sira nia liberdade, moris livre, lanu, droga, sexu livre, ransu, badiu tun-sae, tur iha luron sira no dalabarak mak mósu violensia entre jovem sira deit (tamba: arte marsiais, grupo-organizasaun no ideolojia politika). Iha jovem uit-oan deit mak fo án dunik hodi luta ba sira nia moris no futuru liu husi aprendizazem sira hanesan eskola, kursu, servisu no aksaun oi-oin nebé mak iha nasaun ida ne’e. Haré ba realidade ida ne’e, atu hatudu katak konsensia partisipasaun jovem ba ukun rasik-án nasaun ida ne’e nian sei mínimo tebes.

Jovem agora tenki haré fila fali ba lalaok jovem tempu resistensia ba ukun rasik-án nian. katak jovem nebé nakonu ho espíritu no esperansa sabedoria nian nebé mak iha situasaun presaun no difisil nia laran sira iha espíritu nebé forte tebes luta ba sira nia futuru no luta mós ba liberdade nasaun ida ne’e nian nebé mak to ohin loron ita hotu bele sente rai doben ida ne’e nian ukun rasik-án. Ita bele halo komparasaun ho Jovem Timor agora ne’e nian, katak iha nebá ita hasoru iha esperansa no espírito nebé diferente tebes entre jovem husi dekado rua nebe lahanesan ne’e. Iha tendénsia nebé diferente tebes, jovem agora nia tendensia halai liu ba moris livre. Moris nebé laiha presaun ho normas nebé mak forte, iha nebá mós sira hakarak moris iha situasaun nebé mak livre no sai husi kontrola sosial nebé mak apertado no disiplina. Realidade ida ne’e ita hasoru iha fatin barak iha Timor laran tomak.

Wainhira Ita halo analiza perkiza ba situasaun realidade moris jovem sira, ita sempre hasoru jovem sira nebé mak hakarak sai husi moris kontroladu nebé mak makás, jovem barak hili atu moris iha situasaun nebé mak laiha nia regra no normas oi-oin nebe mak limita sira nia liberdade, jovem barak mak hakarak hela do’ok husi família ho inan-aman. Jovem barak mós ita sempre hasoru iha luron-luron sira, iha jardim públiku sira, barak mak monu iha ransu livre, droga, sexu livre no aktus malprátika sira sel-seluk tan. Ita sempre hasoru iha deit jovem uitoan deit mak fo no dedika-án dunik ba iha sira nia futuru, prestasaun no edukasaun. Iha jovem barak mak moris laiha prinsípiu no komitmentu ba sira nia moris rasik, li-liu ba sira nia vizaun no futuru rasik.

Haré ba realidade jovemtude iha tempu agora iha rai doben ida ne’e, persisa hamósu reflesaun foun nebé bele transforma sira nia hanoin, jovem sira persiza tebes hamoris fali espíritu nebé jovem sira dekadu 12 de Novembro nian to mai iha Referendum nian hatudu tiha ona ba rai doben ida ne’e; jovem sira nebé nakonu ho espíritu atu luta ba ukun rasik-án no luta mós ba sira nia moris (futuru) rasik. Jovem nebé prontu atu sakrifika-án dunik hodi luta ba iha liberdade no dezemvolvimentu nasaun doben ida ne’e. Jovem tempu agora tenki iha espíritu unidade no dezemvolvidu, hodi nune’e sira mós hola parte iha dezemvolvimentu nasaun ida ne’e atu nune’e iha futuru ita nia nasaun Timor Lorosa’e bele to iha grau bem komum iha aspeito hot-hotu no lori povu Timor Lorosa’e ba iha liberdade husi mukit, kiak no dezempregu. Ida ne’e mak ita bele dehan vizaun nebé sei haksumik-án hela husi luta ba libertasaun nasaun ida ne’e mak akontese iha loron Masacre Santa Cruz 12 de Novembro tinan 25 liu ba husi as’swain jovemtude Timor Lorosa’e sira nebé mak sai ona herois ba nasaun doben ida ne’e liu husi dedika sira-án tomak liu husi sira ran nebé naksulin iha Masacre Santa Cruz, 12 de Novembro 1991.

 

 

---o0o--- 

Tidak ada komentar:

Posting Komentar