IGREJA NO POLITIKA:
HARÍ RELASAUN DIALOGO
PROFETISMO ENTRE IGREJA NO POLITIKA
IHA TIMOR LESTE
(Reflesaun ba
500-anos Misaun Katolika Tama iha Timor Leste)
Iha Tinan 2015, Igreja Katólika iha
Timor Leste komemora tinan 500 missaun Igreja Katólika tama iha Timor Leste. Existensia
Evangelizasaun iha Timor Leste iha tinan nebe naruk makás, katak iha hatan nebe
diak konaba prezensa Missaun Katólika husi misionario malae sira nebe lori
missaun lulik ida ne’e mai iha Timor. Mesmo, prosesu Evangelizasaun ne’e la
fasil atu halao, maibe ho korazen no espirito nebe forte malae sira harí dunik
misaun iha rai ida ne’e. Katak, misaun Evangelizasaun ne’e halao ho pasu nebe
naruk, maibe iha responde positivu husi povu rai ida ne’e ba prezensa uma Kreda
nian iha Timor Leste.
Iha lalaok misaun Igreja Katólika iha
Timor, la ses án mos husi lalaok politika kolonialismu nian. Katak papel Igreja
iha rai ida ne’e akompanha mos ho aktividade politika nebe malae kolonialismo
sira halo iha rai doben ida ne’e. Iha ne’e ita bele haré katak, lalaok politika
no Igreja iha momento kolonialismo lao iha paso ida deit. Aproveita ho kolonislismo
malae nian ida ne’e Missaun Igreja halao mos ninia missaun evangelizasaun. Katak,
iha momento neba relasaun entre politika no Igreja iha pasu nebe diak, iha
kolaborasaun no servisu hamutuk nebe diak. Iha tempo nebe naruk, misaun Katólika
habelar nia evangelizasaun iha rai Timor ida ne’e. No realidade nebe mak bele
hetan, to ohin loron missaun Igreja halao nia kna’ar apostolado Evangelho iha
fatin hot-hotu iha rai doben ida ne’e.
Tanto ida ne’e, iha selebrasaun tinan
500 missaun Igreja Katólika halao nia missaun Evangelizasaun mai iha rai doben
ida ne’e atu hatudu ba mundo katak ho tinan nebe naruk tebes nasaun Timor Leste
esforso án atu hatudu nia identidade nasionalismo ba mundo tomak katak iha paso
nebe ás tebes povo Timor halao nia pregrinasaun nebe nakonu ho obstaklu no
dezafiu oi-oin hodi hatudu nia identidade ba mundo katak Timor mos rai ida nebe
iha direito atu hamrik no ukun nia án hanesan mos nasaun sira seluk iha mundo tomak.
Iha tinan 400 malae kolonialismo Portuguesa sira ukun rai ida ne’e no iha tempo
barak nia laran mosu mos revolta hasoru ukun kolonialismo sira nian nebe mak
hatudu husi povo Timor rasik atu defende no foti ás identidade rai ida ne’e.
Depois de malae kolonialismo sira dada
án husi Timor, povo Timor mos kontinua hasoru dezafiu nebe sofre tebes, hetan
invazaun husi nasaun vizinhu Indonesia. Durante tinan 24 Timor tama iha momento
nebe sofre no terus tamba aswain barak no Timor oan lubuk ida mak kontinua
lakon nia vida hodi defende identidade rai ida ne’e, rezultadu ikus mak Timor
hetan nia independensia liu husi konsulta popular nebe mak hatudu katak Timor
oan hotu hakarak ukun rasik án. Mehi nebe naruk realiza dunik iha 30 de Augusto
1999, maibe atu hetan ukun rasik án ida ne’e, Timor oan barak mos lakon nia
vida. No ohin loron Timor oan bele haksolok tamba terus no ran nebe naksulik
tamba ukun rasik án bele realiza.
Iha pasadu, ita hotu haré no hatene
katak papel Igreja Katólika no politika lao ho objetivo ida deit. Iha servisu
no luta hamutuk entre parte rua ne’e mak Timor bele manan nia mehi atu ukun
rasik án. Realidade kolaborasaun ida ne’e mak to ohin loron iha nia
kontinuasaun, katak Igreja ho politika (nasaun) hakarak lao hamutuk hodi foti
dignidade rai ida ne’e, li-liu iha aspeito dezemvolvimento iha aspeito oi-oin. Katak
iha prosesu ba ukun rasik án nebe naruk partisipasaun Igreja nian ita nunka
mais bele nega; Timor oan hotu hatene no orgolhu tebes tamba iha pasado iha
kolaborasaun nebe diak tebes entre Igreja no politika, li-liu politika
libertasaun hodi defende dignidade no ukun rasik án povo Timor. Baseia ba
hanoin ida ne’e Timor oan tenki avansa ba oin hodi dezemvolve no hamoris rai
doben ida ne’e atu nune’e Timor oan hot-hotu bele senti resultadu nebe positivo
husi ukun rasik án nebe sosa ho ran herois no martir sira nebe fakar sira ran
hodi defende rai santo ida ne’e.
Haré ba realidade moris pasadu nian entre
politika no lalaok uma Kreda Katólika katak iha kolaborasaun no tulun malu nebe
forte mak hodi lori rai doben ida ne’e ba ukun rasik án. Mesmo iha dutrina
Igreja nian entre politika no uma Kreda buat rua nebe nunka mais bele halo ida
deit. Ho razaun katak, Igreja fo atensaun liu ba apoio humanidade, moralidade
no mos dignidade ema nian no iha parte seluk politika toma konta ba realidade
sosiais no vida politika nian. Maibe haré objetivo final entre buat rua ne’e
mak defende direito, dignidade no moris ema hot-hotu nian. Tanto prinsipu ida
ne’e mak Igreja nunka mais bele hases án ou hafahe án ho realidade politika ho
nia razaun mak atu lori povu rai ida ne’e ba bem comum. Katak Igreja mos iha responsabilidade iha area politika,
tamba realidade politika nudar aspeito ida nebe mak la hamrik mesak husi Igreja
nian atensaun. Existensia uma kreda (Igreja) iha Timor hatudu katak lori
impakto positivo ba lalaok politika iha nasaun ida ne’e. Ho razaun katak uma
kreda mak ema Timor oan tomak, no objetivo politika mak ba ema Timor oan hotu
nebe mak existe iha rai doben ida ne’e.
Lembra fali lalaok Evangelizasaun missaun
uma kreda iha rai ida ne’e mak agora tama iha tinan 500, iha aspeto barak mak
sai reflesaun ba Timor oan tomak, oinsa atu haré ba oin, saida mak ema Timor
oan tenki halo ba rai ida ne’e hodi hatudu ba mundo katak exitensia missaun
katólika iha rai ida ne’e hetan duni antusiasmo nebe ás tebes husi povo rai ida
ne’e. Maibe haré realidade praktiko nebe akontese iha nasaun ida ne’e mosu
pergunta bo’ot mai ita hotu katak saida mak ita halo ona ba rai ida ne’e,
li-liu ba missaun uma kreda katólika iha Timor?
Nudar instituisaun religiaun ida, Igreja
iha influensa nebe makás tebes ba lalaok politika iha nasaun ida ne’e. li-liu
iha aspeito sosio-politika, realidade ida ne’e tamba disizaun politika nebe mak
iha sempre konaba bem comum povo tomak nebe mak ho identidade katólika, katak
desizaun politika nia objetivo ba ema hotu nebe mak existi iha rai ida ne’e. Existensia
Igreja ba iha realidade sosio-politika hanesan instituisaun nebe mak toma konta
iha aspeito moral politika iha kontesto povo Timor tomak. Tanto, haré ba lalaok
povu Timor Leste iha nia luta ba libertasaun nasionalismo Igreja mos sempre
partisipa iha luta ida ne’e, li-liu iha parte defende liberdade, dignidade no
direito humanus povu Timor Leste husi persekusaun, intimidasaun, violensia, teror
no ameasa nebe mak halakon dignidade no moris povu rai doben ida ne’e. Katak,
iha prosesu libertasaun independensia nasaun Timor Leste Igreja mos hola parte
iha prosesu ba ukun rasik án ida nebe realiza iha konsulta popular iha tinan
1999 liu ba.
Alende ida ne’e, iha selebrasaun ba
tinan 500 missaun Evangelizasaun ida ne’e, núdar Timor oan ita mos fo apresia
ba “emprendedor missionaria” nebe mak ho korazem no berani hahu sira nia
misionaria evangelizasaun ba missaun Igreja katólika mai iha Timor. Ita haré iha
memoria pasadu nebe povo Timor sira luta hodi to mai iha ukun rasik án, missaun
Igreja ho povu Timor lao hamutuk hodi luta ba liberdade povo ida ne’e husi kolonialismo
malae mutin sira no invazaun Indonesia nian, katak papel Igreja iha história
Timor bo’ot ba prosesu libertasaun nasional rai ida ne’e, nebe Igreja hasoru
durante prosesu konkretizasaun nasional ba to iha ukun rasik án nian. Apresiasaun
ba misionaria sira nebe hahu sira nia missaun Igreja Katólika iha rai ida ne’e,
Timor Leste hatudo liu husi valor no kuantidade povu Timor nebe maioria ho
identidade Katólika.
Katak husi proseso kolonialismo no missaun
Evangelizasaun iha rai Timor Leste iha tempo pasadu liu ba ita bele hatudo no
nakloke ba mundo katak Timor mos nu’udar povo ida iha identidade mesak nebe
uniko nebe ema seluk labele halakon. Tamba esperansa nasionalismo nebe forte
iha Timor oan nia laran, iha movimento kolonialismo to mai iha invasaun husi
Indonesia nian, Timor oan husi rai doben ida ne’e iha espirito nebe bo’ot tebes
hakarak defende nia kultura no identidade rasik. Mesmo iha realidade katak iha
tempo ukun kolonialismo mai to iha Indonesia nia tempo povu Timor hasoru
dezafiu no dalan nakukun barak, sempre hasoru dezafiu, sofrementu no ameasa
bo’ot husi rai liur, núdar Timor oan mosu espirito unidade nebe bo’ot tebes
katak hakarak ou lahohi Timor tenki luta ba nia liberdade.
Iha tempo no luta nebe naruk tebes Timor
ohin loron hetan nia independensia, no iha tinan 2015 ne’e Igreja no estadu
Timor Leste bele komemora tinan 500 ba prezensa missaun Evangelizasaun tama mai
iha Timor. Haré ba missaun Igreja nebe kuda iha rai ida ne’e ho tempo nebe
naruk, ita persiza hateke kle’an liu tan ba realidade moris Igreja Timor tó ba
ohin loron. Saida mak Timor oan sira hatudu no halo ona ba rai ida ne’e. Ita
hateke fali ba kotuk, iha historia nakukun barak mak fo koor ba lalaok rai
doben ida ne’e katak, iha problema, dezafiu no sofremento oi-oin mak rai ida
ne’e hasoru. Mosu pregunta bo’ot mai ita, ho prezensa missaun Igreja Katólika
nebe mak ohin loron tama ona ba tinan 500 saida mak Timor oan sira halo ona
hodi tuba no harí fiar ba Igreja Katólika? Maibe, nudar nasaun ida nebe mak ho fiar ba Uma Kreda,
ita sempre iha esperansa bo’ot katak loron ida Timor Leste sei iha
jerasaun foun ne'ebe mak nakonu ho sentimento nasionalismu, hadomi Timor Leste
no iha hanoin no vontade diak atu lori nasaun ba oin ho povu nebe mak moris
diak, li-liu iha konsensia atu moris
nudar sarani kristaun nebe diak tuir dutrina no lalaok fiar Katolika nian.
Iha selebrasaun
ba tinan 500 Evangelizasaun iha Timor Leste ida ne’e mos, atu lori ita hotu ba
konsepto ida deit katak atu lori rai ida ne’e ba dezemvolvimento no bem comum nian
mak ita tenki hametin no kaer metin prinsipiu tolu mak unidade,
responsabilidade no amizade. Liu husi prinsipiu hirak ne’e ita bele ho hanoin
ida deit mak lori paz no liberdade ba ema hotu iha rai doben ida ne’e. Atu
realiza mehi ida ne’e Igreja no politika hametin korazem katak iha kolaborasaun
nebe diak entre instituto rua ne’e mak Timor oan bele hamrík metin iha nia ukun
rasik án ida ne’e. Katak, realidade ba ukun rasik án ne’e povu Timor hatudu liu
husi dezemvolvimento nasional nebe ema hotu bele hetan, senti no bele goza ba
ukun rasik án rai ida ne’e nian.
***
Tidak ada komentar:
Posting Komentar