Senin, 23 September 2019

IGREJA NO POLITIKA: HARÍ RELASAUN DIALOGO PROFETISMO ENTRE IGREJA NO POLITIKA IHA TIMOR LESTE (Reflesaun ba 500-anos Misaun Katolika Tama iha Timor Leste)


IGREJA NO POLITIKA:
HARÍ RELASAUN DIALOGO PROFETISMO ENTRE IGREJA NO POLITIKA
IHA TIMOR LESTE
(Reflesaun ba 500-anos Misaun Katolika Tama iha Timor Leste)



Iha Tinan 2015, Igreja Katólika iha Timor Leste komemora tinan 500 missaun Igreja Katólika tama iha Timor Leste. Existensia Evangelizasaun iha Timor Leste iha tinan nebe naruk makás, katak iha hatan nebe diak konaba prezensa Missaun Katólika husi misionario malae sira nebe lori missaun lulik ida ne’e mai iha Timor. Mesmo, prosesu Evangelizasaun ne’e la fasil atu halao, maibe ho korazen no espirito nebe forte malae sira harí dunik misaun iha rai ida ne’e. Katak, misaun Evangelizasaun ne’e halao ho pasu nebe naruk, maibe iha responde positivu husi povu rai ida ne’e ba prezensa uma Kreda nian iha Timor Leste.
Iha lalaok misaun Igreja Katólika iha Timor, la ses án mos husi lalaok politika kolonialismu nian. Katak papel Igreja iha rai ida ne’e akompanha mos ho aktividade politika nebe malae kolonialismo sira halo iha rai doben ida ne’e. Iha ne’e ita bele haré katak, lalaok politika no Igreja iha momento kolonialismo lao iha paso ida deit. Aproveita ho kolonislismo malae nian ida ne’e Missaun Igreja halao mos ninia missaun evangelizasaun. Katak, iha momento neba relasaun entre politika no Igreja iha pasu nebe diak, iha kolaborasaun no servisu hamutuk nebe diak. Iha tempo nebe naruk, misaun Katólika habelar nia evangelizasaun iha rai Timor ida ne’e. No realidade nebe mak bele hetan, to ohin loron missaun Igreja halao nia kna’ar apostolado Evangelho iha fatin hot-hotu iha rai doben ida ne’e.
Tanto ida ne’e, iha selebrasaun tinan 500 missaun Igreja Katólika halao nia missaun Evangelizasaun mai iha rai doben ida ne’e atu hatudu ba mundo katak ho tinan nebe naruk tebes nasaun Timor Leste esforso án atu hatudu nia identidade nasionalismo ba mundo tomak katak iha paso nebe ás tebes povo Timor halao nia pregrinasaun nebe nakonu ho obstaklu no dezafiu oi-oin hodi hatudu nia identidade ba mundo katak Timor mos rai ida nebe iha direito atu hamrik no ukun nia án hanesan mos nasaun sira seluk iha mundo tomak. Iha tinan 400 malae kolonialismo Portuguesa sira ukun rai ida ne’e no iha tempo barak nia laran mosu mos revolta hasoru ukun kolonialismo sira nian nebe mak hatudu husi povo Timor rasik atu defende no foti ás identidade rai ida ne’e.
Depois de malae kolonialismo sira dada án husi Timor, povo Timor mos kontinua hasoru dezafiu nebe sofre tebes, hetan invazaun husi nasaun vizinhu Indonesia. Durante tinan 24 Timor tama iha momento nebe sofre no terus tamba aswain barak no Timor oan lubuk ida mak kontinua lakon nia vida hodi defende identidade rai ida ne’e, rezultadu ikus mak Timor hetan nia independensia liu husi konsulta popular nebe mak hatudu katak Timor oan hotu hakarak ukun rasik án. Mehi nebe naruk realiza dunik iha 30 de Augusto 1999, maibe atu hetan ukun rasik án ida ne’e, Timor oan barak mos lakon nia vida. No ohin loron Timor oan bele haksolok tamba terus no ran nebe naksulik tamba ukun rasik án bele realiza.
Iha pasadu, ita hotu haré no hatene katak papel Igreja Katólika no politika lao ho objetivo ida deit. Iha servisu no luta hamutuk entre parte rua ne’e mak Timor bele manan nia mehi atu ukun rasik án. Realidade kolaborasaun ida ne’e mak to ohin loron iha nia kontinuasaun, katak Igreja ho politika (nasaun) hakarak lao hamutuk hodi foti dignidade rai ida ne’e, li-liu iha aspeito dezemvolvimento iha aspeito oi-oin. Katak iha prosesu ba ukun rasik án nebe naruk partisipasaun Igreja nian ita nunka mais bele nega; Timor oan hotu hatene no orgolhu tebes tamba iha pasado iha kolaborasaun nebe diak tebes entre Igreja no politika, li-liu politika libertasaun hodi defende dignidade no ukun rasik án povo Timor. Baseia ba hanoin ida ne’e Timor oan tenki avansa ba oin hodi dezemvolve no hamoris rai doben ida ne’e atu nune’e Timor oan hot-hotu bele senti resultadu nebe positivo husi ukun rasik án nebe sosa ho ran herois no martir sira nebe fakar sira ran hodi defende rai santo ida ne’e.
Haré ba realidade moris pasadu nian entre politika no lalaok uma Kreda Katólika katak iha kolaborasaun no tulun malu nebe forte mak hodi lori rai doben ida ne’e ba ukun rasik án. Mesmo iha dutrina Igreja nian entre politika no uma Kreda buat rua nebe nunka mais bele halo ida deit. Ho razaun katak, Igreja fo atensaun liu ba apoio humanidade, moralidade no mos dignidade ema nian no iha parte seluk politika toma konta ba realidade sosiais no vida politika nian. Maibe haré objetivo final entre buat rua ne’e mak defende direito, dignidade no moris ema hot-hotu nian. Tanto prinsipu ida ne’e mak Igreja nunka mais bele hases án ou hafahe án ho realidade politika ho nia razaun mak atu lori povu rai ida ne’e ba bem comum. Katak Igreja mos iha responsabilidade iha area politika, tamba realidade politika nudar aspeito ida nebe mak la hamrik mesak husi Igreja nian atensaun. Existensia uma kreda (Igreja) iha Timor hatudu katak lori impakto positivo ba lalaok politika iha nasaun ida ne’e. Ho razaun katak uma kreda mak ema Timor oan tomak, no objetivo politika mak ba ema Timor oan hotu nebe mak existe iha rai doben ida ne’e.
Lembra fali lalaok Evangelizasaun missaun uma kreda iha rai ida ne’e mak agora tama iha tinan 500, iha aspeto barak mak sai reflesaun ba Timor oan tomak, oinsa atu haré ba oin, saida mak ema Timor oan tenki halo ba rai ida ne’e hodi hatudu ba mundo katak exitensia missaun katólika iha rai ida ne’e hetan duni antusiasmo nebe ás tebes husi povo rai ida ne’e. Maibe haré realidade praktiko nebe akontese iha nasaun ida ne’e mosu pergunta bo’ot mai ita hotu katak saida mak ita halo ona ba rai ida ne’e, li-liu ba missaun uma kreda katólika iha Timor?
Nudar instituisaun religiaun ida, Igreja iha influensa nebe makás tebes ba lalaok politika iha nasaun ida ne’e. li-liu iha aspeito sosio-politika, realidade ida ne’e tamba disizaun politika nebe mak iha sempre konaba bem comum povo tomak nebe mak ho identidade katólika, katak desizaun politika nia objetivo ba ema hotu nebe mak existi iha rai ida ne’e. Existensia Igreja ba iha realidade sosio-politika hanesan instituisaun nebe mak toma konta iha aspeito moral politika iha kontesto povo Timor tomak. Tanto, haré ba lalaok povu Timor Leste iha nia luta ba libertasaun nasionalismo Igreja mos sempre partisipa iha luta ida ne’e, li-liu iha parte defende liberdade, dignidade no direito humanus povu Timor Leste husi persekusaun, intimidasaun, violensia, teror no ameasa nebe mak halakon dignidade no moris povu rai doben ida ne’e. Katak, iha prosesu libertasaun independensia nasaun Timor Leste Igreja mos hola parte iha prosesu ba ukun rasik án ida nebe realiza iha konsulta popular iha tinan 1999 liu ba.
Alende ida ne’e, iha selebrasaun ba tinan 500 missaun Evangelizasaun ida ne’e, núdar Timor oan ita mos fo apresia ba “emprendedor missionaria” nebe mak ho korazem no berani hahu sira nia misionaria evangelizasaun ba missaun Igreja katólika mai iha Timor. Ita haré iha memoria pasadu nebe povo Timor sira luta hodi to mai iha ukun rasik án, missaun Igreja ho povu Timor lao hamutuk hodi luta ba liberdade povo ida ne’e husi kolonialismo malae mutin sira no invazaun Indonesia nian, katak papel Igreja iha história Timor bo’ot ba prosesu libertasaun nasional rai ida ne’e, nebe Igreja hasoru durante prosesu konkretizasaun nasional ba to iha ukun rasik án nian. Apresiasaun ba misionaria sira nebe hahu sira nia missaun Igreja Katólika iha rai ida ne’e, Timor Leste hatudo liu husi valor no kuantidade povu Timor nebe maioria ho identidade Katólika.
Katak husi proseso kolonialismo no missaun Evangelizasaun iha rai Timor Leste iha tempo pasadu liu ba ita bele hatudo no nakloke ba mundo katak Timor mos nu’udar povo ida iha identidade mesak nebe uniko nebe ema seluk labele halakon. Tamba esperansa nasionalismo nebe forte iha Timor oan nia laran, iha movimento kolonialismo to mai iha invasaun husi Indonesia nian, Timor oan husi rai doben ida ne’e iha espirito nebe bo’ot tebes hakarak defende nia kultura no identidade rasik. Mesmo iha realidade katak iha tempo ukun kolonialismo mai to iha Indonesia nia tempo povu Timor hasoru dezafiu no dalan nakukun barak, sempre hasoru dezafiu, sofrementu no ameasa bo’ot husi rai liur, núdar Timor oan mosu espirito unidade nebe bo’ot tebes katak hakarak ou lahohi Timor tenki luta ba nia liberdade.
Iha tempo no luta nebe naruk tebes Timor ohin loron hetan nia independensia, no iha tinan 2015 ne’e Igreja no estadu Timor Leste bele komemora tinan 500 ba prezensa missaun Evangelizasaun tama mai iha Timor. Haré ba missaun Igreja nebe kuda iha rai ida ne’e ho tempo nebe naruk, ita persiza hateke kle’an liu tan ba realidade moris Igreja Timor tó ba ohin loron. Saida mak Timor oan sira hatudu no halo ona ba rai ida ne’e. Ita hateke fali ba kotuk, iha historia nakukun barak mak fo koor ba lalaok rai doben ida ne’e katak, iha problema, dezafiu no sofremento oi-oin mak rai ida ne’e hasoru. Mosu pregunta bo’ot mai ita, ho prezensa missaun Igreja Katólika nebe mak ohin loron tama ona ba tinan 500 saida mak Timor oan sira halo ona hodi tuba no harí fiar ba Igreja Katólika? Maibe, nudar nasaun ida nebe mak ho fiar ba Uma Kreda, ita sempre iha esperansa bo’ot katak loron ida Timor Leste sei iha jerasaun foun ne'ebe mak nakonu ho sentimento nasionalismu, hadomi Timor Leste no iha hanoin no vontade diak atu lori nasaun ba oin ho povu nebe mak moris diak, li-liu iha konsensia atu moris nudar sarani kristaun nebe diak tuir dutrina no lalaok fiar Katolika nian.
Iha selebrasaun ba tinan 500 Evangelizasaun iha Timor Leste ida ne’e mos, atu lori ita hotu ba konsepto ida deit katak atu lori rai ida ne’e ba dezemvolvimento no bem comum nian mak ita tenki hametin no kaer metin prinsipiu tolu mak unidade, responsabilidade no amizade. Liu husi prinsipiu hirak ne’e ita bele ho hanoin ida deit mak lori paz no liberdade ba ema hotu iha rai doben ida ne’e. Atu realiza mehi ida ne’e Igreja no politika hametin korazem katak iha kolaborasaun nebe diak entre instituto rua ne’e mak Timor oan bele hamrík metin iha nia ukun rasik án ida ne’e. Katak, realidade ba ukun rasik án ne’e povu Timor hatudu liu husi dezemvolvimento nasional nebe ema hotu bele hetan, senti no bele goza ba ukun rasik án rai ida ne’e nian.



***


Tidak ada komentar:

Posting Komentar