Senin, 23 September 2019

TINAN 41TH RESTORASAUN INDEPENDENSIA TIMOR LESTE: REFLESAUN HAMUTUK HODI HARÉ BA FUTURU


TINAN 41TH RESTORASAUN INDEPENDENSIA TIMOR LESTE:
REFLESAUN HAMUTUK HODI HARÉ BA FUTURU


Independénsia nebé Timor Leste bele goza no hetan ita bele dehan nunka mais haketak-an husi istória naruk nebé mak falun-metin pasazem luta ba libertasaun rai doben ida ne’e. Ne’e dunik, ita keta haluhan ba istória nasaun ida ne’e nian. Hanesan ema hatetenIdade mak tempu, tempu mak akontesementu no akontesementu mak istória nebé mak formadu husi trajedia-trajedia”. Ida ne’e mak provérbio badak nebé mak ita bele dehan iha ninia sentido tebes hodi relembra fila fali akontesementu istóriku nebé mak akontese iha tinan 41 liu ba. Iha Istória oi-oin nebé mak ita bele dehan forma nasaun ida ne’e no lori nasaun ida ne’e ba iha libertasaun, indepensia nebé nakonu ho sofrementu no nakukun nebé falun metin luta husi as’swain sira nebé dedika sira-án tomak hodi tane dignidade rai doben ida ne’e.
Tinan ida ne’e ita tama ona ba istória Proklamasaun independesia ba dala 41, tempo nebé naruk tebes ba ita hot-hotu atu to’o ona saida mak sai vizaun ba luta ukun rasik-án nebé Timor oan hetan. Esperensia nebé nakonu ho sofremento no nakukun sai ona sasukat ida mai ita hotu atu tetu didiak futuru rai doben ida ne’e. Tempu to ona mai ita, atu bele hetan saida mak sai ita nia mehi no vizaun atu lori prosperidade ba ema hot-hotu iha rai doben ida ne’e no mos saida mak sai mehi husi ita nia herois sira nebé mak fakar sira nia ran hodi sosa liberdade ba povu rai Timor Leste nebé oras ne’e dadaun ita hotu hetan no goza.
Maibe ironia tebes, ita nebé sai testamunha husi luta ba libertasaun ukun rasik-án rai ida ne’e mos komesa tama iha situasaun HALUHAN istória. Ita haluhan dadaun ona saida mak sai vizaun fundador nasaun ida ne’e nian, nebé uluk dedika sira nia-án hodi mate ba libertasaun nasaun ida ne’e. Realidade nebé akontese mak ita halo aktividade bar-barak no fakar osan governu nian rihun ba rihun hodi selebra memoriam pasazem luta husi fundador sira nasaun ida ne’e deit, maibe dalawain liu ita haluhan saida mak sai responsabilidade no obrigatório ita nian nebé mak sei moris no goza hela liberdade nasaun ida ne’e. Haluhan mos sai razaun ida mai ita, atu ita bele halibur mai ita-án saida mak sai interese pessoal, hodi dalawain liu haluhan tiha saida mak sai prioridade komum husi ema barak iha nasaun ida ne’e. Ita tau tiha prinsípio bem komum iha kotuk no ita tane ás interese pessoal iha ita nia vizaun no responsabilidade sira. Iha eventu-eventu nasional sira nebé dalabarak nasaun ida nee festeza, ita proklama ba povu tomak prinsipiu bem komum nian, maibé vizaun bem komum hetan fatin iha menuto badak deit depois iha tempo barak ita fo oportunidade ba interese pessoal ba ita nia hakarak no desejo sira.
Dalabarak ona mak ita festeza no selebra selebrasaun istóriku bo-bo’ot sira nebé mak fo valor positivu tebes ba luta ukun rasik-án rai doben ida ne’e nian, maibé ita sempre haluhan saida mak sai vizaun prinsipal ba luta sira nebé mak agora ita relembra deit ona liu husi festeza sira nebé ita selebra loron balun deit. Ita sempre rona iha seminário, protokolu no palestral sira nebé mak lideransa sira halo sira sempre uza istória atu bele manan audiensia sira nia sentimento (fuan) maibé to deit iha neba, konkretizasaun nebé pratiku liu mak dalawain iha prátika ema barak (lideransa sira) fo liu importansia ba interese no desejo pessoal deit ba sira nia-an; pasazem istóriku sai deit bumbu nebé atu hamidar ita nia intensaun privado sira. Realidade hatudu katak proklamasaun indepensia tama ona tinan 41 no restaurasaun independensia RDTL to ona tinan 14, maibe realidade politika nebé akontese dadaun seidauk bele responde ejizensia husi istória luta ba libertasaun nasaun ida ne’e nian.
Bazeia ba realidade polítika iha nasaun ida ne’e, mosu krítika oi-oin ba dezemvolvimentu fiziku no umanu nian. Maibe dala wain mos krítika sira nebé iha sem hetan responde nebé konkrita. Haré fila fali ba kotuk hodi halo reflesaun ba lalaok polítika no dezemvolvimentu iha nasaun ida ne’e, iha buat barak mak sai dezafiu no problema nebé mak sai nafatin servisu (TPC) ba lideransa polítika nasaun ida ne’e tó mai ohin loron. Haré ba kuantitativa husi problema sira nebé mak mosu hanesan, korupsaun, intransparansia, nepotismu no abuzu polítiku sira nebé mak fo kor nakukun ba lalaok  nasaun ida ne’e hamosu sentimentu-sentimentu negativu hanesan pessimismu, skeptismu, lakon konfiansa no lakon esperansa ba lalaok lideransa sira nebé mak lidera hela nasaun ida ne’e.  Vizaun no mehi husi heroi sira nebé luta ba ukun rasik-an sai deit utópia nebé mak nunka konkretiza iha nasaun ida ne’e.
Idealismu atu harí nasaun nebé dezemvolvidu no prosperidade nafatin sai idealismu hela deit. Ita sempre haré realidade hatudu hela mai ita katak, mukit, kiak no dezempregu sira sei hetan númeru nebé ás tebes iha nasaun ida ne’e. Mosu sentimentu tristesa husi povu aileba no mukit sira katak luta ba independensia ida ne’e iha deit ema uitoan (lideransa no politikus) sira mak goza. Povu kiak no mukit nafatin moris iha situasaun hamlaha no defisil nia laran, povu sira husi areia rural sira halerik ba bebeik maibé laiha ema ida rona sira lian, sira lian no halerik hanesan anin nebé hú ba mai liu deit nune’e . Tó bainhira los mak ema hot-hotu bele goza no sente liberdade nebé mak ita sosa ho ran heróis no martires sira nasaun doben ida ne’e? Prosperidade sai nafatin perguntas nebé mak la hetan nia resposta iha rai no nasaun ida ne’e.
Istória proklamasaun ukun rasik-an rai ida ne’e tama ona ba tinan 41th, ita bele dehan katak prosesu luta nebé naruk tebes atu lori rai doben ida ne’e ba iha ukun rasik-an. Ita haré fali prosesu dezemvolvimentu no demokratizasaun nebé lao no implementa iha nasaun ida ne’e bele dehan lao husi etapa ba etapa nebé komesa hatudu-an ba mundo internasionais katak ita nazaun ida nebé demokratiku dunik, maibe wainhira ita akompaña didiak dinamika polítika nebé lao hela seidauk bele garantia no fo responde ba ezijensia prinsipal husi povu nasaun ida ne’e. Ezijensia atu hari nasaun no povu nebé dezemvolvidu no prosperidade seidauk hetan ninia konkritezasaun nebé riil. Númeru dezempregu, kiak sira no povu aileba sei nakonu hela iha cidade laran. Situasaun ida ne’e atu hatudu katak seidauk iha balansu nebé signifikante tebes iha nasaun ida ne’e.
Ne’e dunik, iha pasazem nebé naruk iha luta ba liberdade nasaun ida ne’e, ema hot-hotu ho espera katak tempo to ona atu povu Timor Leste bele sente sira nia liberdade liu husi goza no moris hakmatek iha nasaun ida ne’e. Esperensia no vizaun husi as’swain sira nebé fakar sira ran hodi sosa liberdade ba nasaun ida ne’e nian tenki sai inspirasaun no matadalan ida mai ita sira nebé mak oras ne’e dadaun sei kontinua hela lori nasaun ida ne’e ba mehi nebé sai visaun ema hot-hotu nian. Espiritu luta no tane ás dignidade husi herois sira tenki sai espirito ida nebé lori nafatin ita li-liu lideransa polítika nasaun sira atu bele diriji no ukun nasaun ida ne’e ho fuan nebé mos no ho fuan gratidaun atu ema hot-hotu bele goza liberdade demokatika nasaun ida ne’e.
Parabens ba aniversario ba dala 41th Proklamasaun Independensia Repúblika Demokratika Timor Leste


---o0o---






Tidak ada komentar:

Posting Komentar